Predstavljena „Knjiga osoba nestalih na području Republike Hrvatske“

Obitelji imaju pravo znati što se dogodilo njihovim najmilijima. Ratna zbivanja na području Republike Hrvatske od 1991. do 1995. godine prouzročila su nestanak više tisuća osoba, a time njihovim obiteljima i bližnjima neizvjesnost i početnu nadu da su njihovi najmiliji živi. Protek vremena nadu je gasio, dok su strah i patnja preuzimali i rasli u njihovim srcima. Danas se u Hrvatskoj još traga za 2 322 nestale osobe. U oružanom sukobu koji je trajao od 1991. do 1995. godine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu ukupno su 34.882 osobe prijavljene kao nestale. Obitelji više od 13 tisuća nestalih ljudi i dalje čekaju na odgovore.

Obitelji imaju pravo znati što se dogodilo njihovim najmilijima. Ratna zbivanja na području Republike Hrvatske od 1991. do 1995. godine prouzročila su nestanak više tisuća osoba, a time njihovim obiteljima i bližnjima neizvjesnost i početnu nadu da su njihovi najmiliji živi. Protek vremena nadu je gasio, dok su strah i patnja preuzimali i rasli u njihovim srcima.

Danas se u Hrvatskoj još traga za 2 322 nestale osobe. U  oružanom sukobu koji je trajao od 1991. do 1995. godine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu ukupno su 34.882 osobe prijavljene kao nestale. Obitelji više od 13 tisuća nestalih ljudi i dalje čekaju na odgovore. 

Treće izdanje „Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske“, (prvo izdano 2006. , a drugo 2010.) objavljuje ažuriran popis osoba nestalih u Hrvatskoj te otvorenih zahtjeva za traženje posmrtnih ostataka. Kao takva knjiga će pridonijeti u procesu traženja nestalih, ali i poticati javnosti da se uključe i svojim saznanjima omoguće bržu potragu za njima. Podaci u knjizi objedinjeni su zahvaljujući suradnji Službe traženja Hrvatskog Crvenog križa, Upravi za zatočene i nestale Ministarstva branitelja, a usporedno su objavljene podatke provjerili Međunarodni odbor Crvenog križa, Crveni krst Srbije i Komisija Vlade Republike Srbije za nestala lica.

Ovo treće izdanje knjige predstavljeno je u srijedu 18. srpnja u Novinarskom domu u Zagrebu.

 „Nema važnijeg političkog, ljudskog, humanog pitanja, nego što je problem sudbine nestalih osoba. Slažem se sa svima onima koji ovu knjigu tuge i bola smatraju glavnim vodičem za sve nas koji se bavimo i radimo na tome. Nije bilo nijednog sastanka s predstavnicima susjednih država, posebno Republike Srbije u kojima nismo zajedno razgovarali o važnosti, prevažnosti toga pitanja i u kojima nismo svi skupa osjetili tugu i bol rodbine osoba čiju sudbinu ne znamo. Važno je istaći da samo pitanje nestalih jest jedno od najvažnijih političkih pitanja. Svaka osoba bez obzira na nacionalnost, bez obzira na pripadnost nekoj vojnoj formaciji, na vjeru ili bilo koju drugu karakteristiku zaslužuje grob, zaslužuje da obitelj ima mogućnost položiti cvijet. Puni mir će nastupiti onoga trenutka kada se bude znala sudbina i posljednje osobe s popisa nestalih, ne samo u Hrvatskoj,  nego i u drugim zemljama“, naglasio je predsjednik RH dr. Ivo Josipović obraćajući se okupljenima u Novinarskom domu.

Svojom nazočnošću predstavljanje knjige uveličali su potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, ministar branitelja Predrag Matić, glavni ravnatelj policije Vlado Dominić, zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković, saborski zastupnici, zatim predstavnici tijela državne uprave, kao i predstavnici Crvenoga križa, udruga, vjerskih zajednica, međunarodnih udruga, uzvanika i gostiju iz susjednih nam država ovog dijela jugoistočne Europe.

Izvršni predsjednik Crvenog križa Nenad Javornik zahvalio je svima koji su sudjelovali i predano radili i na principima Crvenog križa na pronalaženju nestalih osoba svih ovih godina, kao i svima koji su doprinijeli trećem izdanju „Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske“. Voditeljica Operacije Međunarodnog odbora Crvenog križa za Sjevernu Ameriku, Zapadnu, Srednju i Jugoistočnu Europu Barbara Hintermann Marclayu svom je govoru rekla kako obitelji 2322 osobe navedene u ovom trećem izdanju "Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske" još uvijek ne znaju što se dogodilo s njihovim najmilijima, ili ne mogu doći do njihovih posmrtnih ostataka i dostojanstveno ih sahraniti. Poručila je i kako treba nastaviti raditi na potrazi nestalih jer informacije o tome gdje su sahranjeni posmrtni ostaci mnogih nestalih osoba još uvijek nisu dostupne. Upozorila je da obitelji nestalih osoba nestrpljivo očekuju odgovore i očajnički žele saznati sudbinu svojih voljenih te pozvala vlasti u Zagrebu i Beogradu da pojačaju svoje napore u traženju nestalih osoba.

U mrtvačnicama još 900 posmrtnih ostataka čeka identifikaciju, dok još više stotina posmrtnih ostataka tek treba ekshumirati iz poznatih grobnica.

Ministar branitelja Predrag Matić govoreći u ime Vlade RH kazao je kako je RH, Ministarstvo branitelja svih ovih godina poduzimalo i poduzima niz mjera i aktivnosti u pronalaženju nestalih osoba te riješilo većinu slučajeva, pronašlo i identificiralo preko osamdeset posto zatočenih i nestalih. Iznoseći točne brojčane podatke o mjestima i pronađenim nestalim osobama kazao je kako njegovo ministarstvo surađuje sa svima koji pomažu i rade na pronalaženju nestalih osoba. Spomenuo je i da je Ministarstvo branitelja poduzelo niz mjera i projekata za pomoć obiteljima nestalih branitelja te kako je do sada obilježena 101 grobnica iz Domovinskog rata.

Predstavljanje knjige moderirao je pomoćnik ministra branitelja Ivan Grujić. Ministar Matić uručio je knjigu predsjedniku RH Ivi Josipoviću i potpredsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki.

Dok je sudbina većine nestalih riješena, brojne obitelji još uvijek žive u bolu i neizvjesnosti, u nemogućnosti ostvarenja svog temeljnog humanitarnog prava - saznati sudbinu svojih najbližih. Knjiga je poticaj svakom čitatelju da učini najviše što može kako bi oni koji iščekuju vijesti o svojim najmilijima vratili svoj spokoj.

Stranica