Trgovanje ljudima se ne događa nekom drugom
Žrtve trgovaca ljudima mogu biti osobe obaju spolova. Posebno ranjive skupine su mlađe ženske osobe, koje bez životne perspektive i nade olako pristaju na naizgled odlične poslovne ponude. O fenomenu trovanja ljudima i osobama koji na taj način nestaju, piše policijska službenica Odjela organiziranog kriminaliteta Ravnateljstva policije Katrin Gluić
Piše: Katrin Gluić, policijska službenica
Možemo reći da je problematika trgovanja ljudima jedan od najtežih primjera kršenja temeljnih ljudskih prava, povrede dostojanstva i integriteta svakog pojedinca. Karakteristično za ovaj fenomen je specifična dinamika počinjenja kaznenog djela, njegovi brojni modaliteti te transnacionalni karakter.
Fenomen modernog doba
Trgovanje ljudima fenomen je modernog doba, ali ono ujedno čini modernu verziju zločina trgovanja robljem iz prošlosti, koji je bio rasprostranjen diljem svijeta. Žrtvi trgovanja ljudima ograničena je sloboda kretanja kao i kontakti s okolinom i obitelji, stoga se trgovanje ljudima danas često naziva i modernim ropstvom, zločinom modernog doba. Danas ono predstavlja jedan od najbrže rastućih i najunosnijih oblika zločina u kojem se zarada procjenjuje između 9 i 12 milijardi USD godišnje.
Trgovanje ljudima fenomen je u kojem se žrtva prebacuje od strane počinitelja u nepoznato okruženje u kojem je izolirana od svoje uže zajednice, kako bi počinitelju bilo olakšano uspostavljanje kontrolnih mehanizama u cilju slamanja otpora, korištenjem psihičkog, fizičkog, ali i izrazito brutalnog seksualnog nasilja. Kasnije iskorištavanje prije svega podrazumijeva seksualno iskorištavanje, različite oblike radnog iskorištavanja, služenje, prosjačenje i ilegalno presađivanje ljudskih organa, ali i ilegalna posvojenja te sklapanje maloljetničkih brakova.
Svatko može postati žrtva
Žrtve trgovaca ljudima mogu biti osobe obaju spolova, svih dobnih skupina. Posebno ranjive skupine su mlađe ženske osobe, koje zbog lošeg ekonomskog stanja u pojedinim državama (najčešće zemljama jugoistočne Europe), želje za osiguranjem egzistencije, bez životne perspektive i nade olako pristaju na naizgled odlične poslovne ponude. Brojni su oblici vrbovanja potencijalnih žrtava koji na prvi pogled odaju dojam legalnog zapošljavanja. Iza tih primamljivih oglasa o dobro plaćenim poslovima u inozemstvu često se krije dobro organiziran lacan trgovanja ljudima.
Žrtve se na prijevaran način odvode iz mjesta prebivališta u njima nepoznato okruženje, često i na drugo govorno područje, oduzimaju im se dokumenti, nakon čega nastupa faza eksploatacije. Počinitelji su žrtvama ponekad njima poznate osobe, odnosno prijatelji ili poznanici, koji ostavljaju dojam ugodnih, elokventnih i profesionalnih osoba koji im nude mogućnost odrađivanja administrativnih poslova, prijava boravišta, ishođenja radne dozvole, a sve u cilju oduzimanja putnih isprava i osobnih dokumenata kako bi se spriječio njihov bijeg i povratak kući.
Od vrbovanja do ropstva
Brojni su indikatori koji direktno ili indirektno ukazuju da se u određenom slučaju može posumnjati na trgovanje ljudima. Sam postupak trgovanja ljudima odvija se u nekoliko faza. Prva faza odnosi se na vrbovanje potencijalnih žrtava objavljivanjem nejasnih ali primamljivih oglasa za posao u inozemstvu s velikom zaradom u izuzetno kratkom roku, raznih agencija za zapošljavanje, manekenstvo, čuvanje djece ili putem poznanika, a u nekim slučajevima i otmicom. Potom slijedi faza transporta korištenjem legalnih ili krivotvorenih putnih isprava ili ilegalnim prebacivanjem žrtava preko državne granice. U fazi transporta žrtve još uvijek vjeruju da su sebi osigurale bolju budućnost i najčešće ne sumnjaju u loše namjere počinitelja te im u potpunosti vjeruju. Završno, slijedi radno ili seksualno iskorištavanje žrtve te one najčešće bivaju stavljene u dužničko ropstvo iz kojeg je gotovo nemoguće izaći jer se dug iz dana u dan povećava.
U Republici Hrvatskoj, od 2002. godine, od kada je uspostavljen nacionalni referalni sustav pružanja pomoći i zaštite identificiranim žrtvama trgovanja ljudima, do sada su identificirane 103 žrtve trgovanja ljudima, unutar kojih su evidentirani slučajevi prijavljivanja nestanka osobe, da bi se u konačnici utvrdilo da je osoba bila trgovana. U tim slučajevima osoba je već bila, najčešće na posredan način, uvučena u lanac trgovanja ljudima te su počinitelji, uspostavljajući kontrolne mehanizme u cilju sprječavanja bijega onemogućili mogućnost slobode kretanja ili ostvarivanja kontakata s obitelji i prijateljima.
Ako posumnjate u trgovinu ljudima, javite nam se
Evidentirane nestale osobe ujedno mogu biti i žrtve trgovanja ljudima. Rješavanje slučajeva nestanaka osoba koji imaju elemente trgovanja ljudima, zahtjeva sveobuhvatan pristup i rad policije u cilju pronalaska osobe po mogućnosti prije nego li je nastupila faza eksploatacije. U cilju preveniranja da potencijalna žrtva bude uopće vrbovana, odnosno regrutirana, a u konačnici eksploatirana, posebna pažnja posvećuje se upravo upoznavanju i senzibiliziranju javnosti o ovom fenomenu. S tim u vezi, i glavni strateški document, Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2009.-2011. godine veliku pozornost posvećuje mjerama koje imaju za cilj prevenciju trgovanja ljudima i podizanje javne svijesti o ovom problemu. Preventivno djelovanje je, uz obrazovanje određenih ciljanih skupina, kako bi u kritičnom trenutku prepoznali da se radi o indikatorima koji ukazuju na trgovanje ljudima (primjerice, u fazi transporta, prilikom prelaska državne granice osoba ima vidljive ozljede na tijelu, ne razgovara sa službenicima, nema putne isprave, i sl.), izuzetno važna karika u sveobuhvatnom pristupu suzbijanju trgovanja ljudima.
Zaključno, posebno naglašavamo nužnost za dodatnim provjerama u slučajevima kada posumnjate da je riječ o trgovanju ljudima, jer trgovanje se ne događa nekom drugom, ono je sveprisutna i razgranata pojava te vas također upućujemo da za dodatne upite, savjete ili prijave eventualnih sumnjivih događaja kontaktirate i besplatnu telefonsku liniju 0800 77 99.
Možemo reći da je problematika trgovanja ljudima jedan od najtežih primjera kršenja temeljnih ljudskih prava, povrede dostojanstva i integriteta svakog pojedinca. Karakteristično za ovaj fenomen je specifična dinamika počinjenja kaznenog djela, njegovi brojni modaliteti te transnacionalni karakter. Fenomen modernog doba
Trgovanje ljudima fenomen je modernog doba, ali ono ujedno čini modernu verziju zločina trgovanja robljem iz prošlosti, koji je bio rasprostranjen diljem svijeta. Žrtvi trgovanja ljudima ograničena je sloboda kretanja kao i kontakti s okolinom i obitelji, stoga se trgovanje ljudima danas često naziva i modernim ropstvom, zločinom modernog doba. Danas ono predstavlja jedan od najbrže rastućih i najunosnijih oblika zločina u kojem se zarada procjenjuje između 9 i 12 milijardi USD godišnje.
Trgovanje ljudima fenomen je u kojem se žrtva prebacuje od strane počinitelja u nepoznato okruženje u kojem je izolirana od svoje uže zajednice, kako bi počinitelju bilo olakšano uspostavljanje kontrolnih mehanizama u cilju slamanja otpora, korištenjem psihičkog, fizičkog, ali i izrazito brutalnog seksualnog nasilja. Kasnije iskorištavanje prije svega podrazumijeva seksualno iskorištavanje, različite oblike radnog iskorištavanja, služenje, prosjačenje i ilegalno presađivanje ljudskih organa, ali i ilegalna posvojenja te sklapanje maloljetničkih brakova.
Svatko može postati žrtva
Žrtve trgovaca ljudima mogu biti osobe obaju spolova, svih dobnih skupina. Posebno ranjive skupine su mlađe ženske osobe, koje zbog lošeg ekonomskog stanja u pojedinim državama (najčešće zemljama jugoistočne Europe), želje za osiguranjem egzistencije, bez životne perspektive i nade olako pristaju na naizgled odlične poslovne ponude. Brojni su oblici vrbovanja potencijalnih žrtava koji na prvi pogled odaju dojam legalnog zapošljavanja. Iza tih primamljivih oglasa o dobro plaćenim poslovima u inozemstvu često se krije dobro organiziran lacan trgovanja ljudima.
Žrtve se na prijevaran način odvode iz mjesta prebivališta u njima nepoznato okruženje, često i na drugo govorno područje, oduzimaju im se dokumenti, nakon čega nastupa faza eksploatacije. Počinitelji su žrtvama ponekad njima poznate osobe, odnosno prijatelji ili poznanici, koji ostavljaju dojam ugodnih, elokventnih i profesionalnih osoba koji im nude mogućnost odrađivanja administrativnih poslova, prijava boravišta, ishođenja radne dozvole, a sve u cilju oduzimanja putnih isprava i osobnih dokumenata kako bi se spriječio njihov bijeg i povratak kući.
Od vrbovanja do ropstva
Brojni su indikatori koji direktno ili indirektno ukazuju da se u određenom slučaju može posumnjati na trgovanje ljudima. Sam postupak trgovanja ljudima odvija se u nekoliko faza. Prva faza odnosi se na vrbovanje potencijalnih žrtava objavljivanjem nejasnih ali primamljivih oglasa za posao u inozemstvu s velikom zaradom u izuzetno kratkom roku, raznih agencija za zapošljavanje, manekenstvo, čuvanje djece ili putem poznanika, a u nekim slučajevima i otmicom. Potom slijedi faza transporta korištenjem legalnih ili krivotvorenih putnih isprava ili ilegalnim prebacivanjem žrtava preko državne granice. U fazi transporta žrtve još uvijek vjeruju da su sebi osigurale bolju budućnost i najčešće ne sumnjaju u loše namjere počinitelja te im u potpunosti vjeruju. Završno, slijedi radno ili seksualno iskorištavanje žrtve te one najčešće bivaju stavljene u dužničko ropstvo iz kojeg je gotovo nemoguće izaći jer se dug iz dana u dan povećava.
U Republici Hrvatskoj, od 2002. godine, od kada je uspostavljen nacionalni referalni sustav pružanja pomoći i zaštite identificiranim žrtvama trgovanja ljudima, do sada su identificirane 103 žrtve trgovanja ljudima, unutar kojih su evidentirani slučajevi prijavljivanja nestanka osobe, da bi se u konačnici utvrdilo da je osoba bila trgovana. U tim slučajevima osoba je već bila, najčešće na posredan način, uvučena u lanac trgovanja ljudima te su počinitelji, uspostavljajući kontrolne mehanizme u cilju sprječavanja bijega onemogućili mogućnost slobode kretanja ili ostvarivanja kontakata s obitelji i prijateljima.
Ako posumnjate u trgovinu ljudima, javite nam se
Evidentirane nestale osobe ujedno mogu biti i žrtve trgovanja ljudima. Rješavanje slučajeva nestanaka osoba koji imaju elemente trgovanja ljudima, zahtjeva sveobuhvatan pristup i rad policije u cilju pronalaska osobe po mogućnosti prije nego li je nastupila faza eksploatacije. U cilju preveniranja da potencijalna žrtva bude uopće vrbovana, odnosno regrutirana, a u konačnici eksploatirana, posebna pažnja posvećuje se upravo upoznavanju i senzibiliziranju javnosti o ovom fenomenu. S tim u vezi, i glavni strateški document, Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2009.-2011. godine veliku pozornost posvećuje mjerama koje imaju za cilj prevenciju trgovanja ljudima i podizanje javne svijesti o ovom problemu. Preventivno djelovanje je, uz obrazovanje određenih ciljanih skupina, kako bi u kritičnom trenutku prepoznali da se radi o indikatorima koji ukazuju na trgovanje ljudima (primjerice, u fazi transporta, prilikom prelaska državne granice osoba ima vidljive ozljede na tijelu, ne razgovara sa službenicima, nema putne isprave, i sl.), izuzetno važna karika u sveobuhvatnom pristupu suzbijanju trgovanja ljudima.
Zaključno, posebno naglašavamo nužnost za dodatnim provjerama u slučajevima kada posumnjate da je riječ o trgovanju ljudima, jer trgovanje se ne događa nekom drugom, ono je sveprisutna i razgranata pojava te vas također upućujemo da za dodatne upite, savjete ili prijave eventualnih sumnjivih događaja kontaktirate i besplatnu telefonsku liniju 0800 77 99.