Bankarski sustav i nestale osobe

Nestale osobe nemaju poseban pravni status u kreditnom poslu. Na ugovore o kreditu primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) i propisi koji se odnose na poslovanje kreditnih institucija, te na potrošačko kreditiranje. Prema tim propisima nestanak dužnika ne proizvodi pravne učinke koji bi imali utjecaj na trajanje, promjenu ili prestanak ugovornog odnosa. Slijedom toga, kredite koji se ne otplaćuju redovito, pa i ako je razlog za to nestanak glavnog dužnika, banka pokušava naplatiti putem ugovorenih instrumenata osiguranja, dakle ili od solidarnih dužnika (sudužnika, jamaca), ili putem drugih osiguranja, npr. hipoteke na nekretninama (najčešće kod stambenih kredita) odnosno zaloga ili fiducijarnog vlasništva na vozilu (kod kredita za kupnju vozila), odnosno drugih osiguranja, koja se ugovaraju ovisno o vrsti kredita, statusu dužnika u vrijeme odobrenja kredita itd.

Ukoliko bi radi naplate protiv dužnika koji je nestao bio pokrenut parnični ili ovršni postupak, sukladno Zakonu o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) sud bi takvoj osobi morao postaviti privremenog zastupnika.

Jednako tako, nestanak fizičke osobe koja je vlasnik računa za plaćanje (tekućeg, deviznog, žiro) ili oročenog depozita, odnosno korisnik sefa, ne utječe na njegov status u banci. Račun, depozit odnosno sef vodit će se na njegovo ime sve do eventualnog proglašenja osobe umrlom, u kojem slučaju nastupaju pravne posljedice smrti, dakle sredstva po računu stječu nasljednici temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.

Izuzetno, ugovor o vođenju nekog od računa za plaćanje (tekući, devizni, žiro) odnosno ugovor o korištenju sefa mogu prestati i ranije, otkazom ugovora od strane banke zbog nepodmirenja dospjelih obveza (dopuštenih prekoračenja ili okvirnih kredita po računima, odnosno najma sefa).